Šume i šumsko zemljište zauzimaju 53 odsto od ukupne površine Republike Srpske, rečeno je Srni u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske, povodom, 21. marta, Svjetskog dana šuma.
Ukupna površina Republike Srpske iznosi 2.485.700 hektara, a na šume i šumsko zemljište otpada 1.307.789 hektara.
“Kada je riječ o vlasničkoj strukturi, 77 odsto je u svojini Srpske, a 23 odsto su šume sa pravom svojine, naveli su iz Ministarstva.
Ukupna površina pod šumom iznosi 1.059.648 hektara ili 0,91 hektar po stanovniku, dok je godišnji prosjek pošumljavanja oko 700 hektara.
Pošumljavanje se najčešće vrši četinarskim vrstama drveća, ali je tendencija u posljednje vrijeme da se sve više sade i lišćarske vrste.
Pošumljavanje se vrši u skladu sa usvojenim planskim dokumentima, kojima se odabir vrste drveća za sadnju prvenstveno definiše odnosom njenih bioekoloških osobina i uslovima staništa na kojem se planira njena sadnja.
“Republika Srpska je u kategoriji onih administrativnih jedinica sa najvećom pokrivenošću šumama u južnoj Evropi, a sa bogatstvom biljnog i životinjskog svijeta predstavlja jedno od najvažnijih šumskih područja u Evropi, navode iz Ministarstva poljoprivrede.
Iako je teritorijalno mala, Republika Srpska raspolaže sa visokim bioekološkim potencijalom i može se svrstati u jednu od “žarišnih tačaka” svjetskog biodiverziteta.
Iz resornog ministartva ističu da ukupna površina zaštićenih područja u Republici Srpskoj iznosi 78267,43 hektara, od čega je 73038,43 hektara zaštićeno po osnovu domaćih propisa iz te oblasti, a 5.229 hektara po osnovu međunarodnih sporazuma i konvencija.
Svako zaštićeno područje je dragocjeno i traži posebnu brigu i zaštitu društvene zajednice, u tom kontekstu, iz Ministartva, ističu nacionalne dragulje – prašume “Lom”, “Janj” i “Perućica”, te Nacionalne parkove “Sutjeska”, “Kozara” i “Drina”.
“Ova jedinstvena raznovrsnost osigurava otpornost šumskih ekosistema na uticaje klimatskih promjena i prilagodljivost na te promjene s rizikom da neki od jedinstvenih i osjetljivih ekosistema budu ugroženi”, navodi se u saopštenju.
U posebne raritete i nacionalno blago Republike Srpske spada i Pančićeva omorika, koja je tercijarni relikt i endemska vrsta četinara iz porodice borova, roda smrče, koje ima na području oko donjeg i srednjeg toka rijeke Drine.
“Šume Srpske, kao i druge površine pod šumama u regionu, pa i šire, suočavaju se sa ozbiljnim posljedicama izazvanim klimatskim promjenama. One se najčešće ispoljavaju u vidu fiziološkog slabljenja stabala, koja kao takva postaju predisponirana za napade štetnih insekata i fitopatogenih gljiva, što na kraju dovodi do njihovog sušenja”, navode iz resora šumarstva.
Osim toga, duga i sušna ljeta stvaraju predispozicije za nastanak šumskih požara na velikim površinama, a ništa manje nisu zanemarive ni štete izazvane olujnim vjetrovima kojima su zahvaćene velike površine.
Iz Ministarstva ističu da su šume resurs koji nije neuništiv i da su održivo gazdovanje šumama i racionalno korišćenje šumskih resursa ključni za borbu protiv klimatskih promjena i doprinos napretku i dobroditi sadašnjih i budućih generacija.
“Iz tog razloga, dužnost svakog čovjeka je da doprinese zaštiti šuma i njenih stanovnika, biljnih i životinjskih vrsta”, naveli su iz resora šumarstva.
Iz ovog ministarstva dodaju da, osim obezbjeđenja hrane, goriva, prihoda i zaposlenja, šume indirektno podržavaju plodnost zemljišta, štite vodne resurse i obezbjeđuju staništa za biodiverzitet uključujući i vitalne prirodne oprašivače.
NJihov značaj je nemjerljiv za opstanak zajednica zavisnih od šuma, posebno naroda čiji je način života tradicionalno vezan za šumu i doprinose ublažavanju negativnih efekata klimatskih promjena.
Svjetski dan šuma proglašen je na Generalnoj skupštini UN 2012. godine. Od tada, pa do danas nastoji se da se u cjelokupnom čovječanstvu stavi naglasak na značaj šuma, edukuje stanovništvo o koristima i važnostima šuma za opstanak živih bića.
Svake godine obilježavanja Dana šuma sprovodi se pod određenim motom, jedinstvenim na čitavoj plneti, a ove godine je to “Šuma i hrana”, kojim se ističe da budućnost hrane počinje u šumama, uz podsjećanje kako šume potiču sigurnost hrane, podržavaju život i održavaju našu planetu.
SRNA