Krajem oktobra ponovo prelazimo na zimsko računanje vremena, što znači da nas očekuje već dobro poznata jesenja promjena – vraćanje kazaljki na satu jedan sat unazad. Iako će mnogi ovaj prelazak dočekati sa zadovoljstvom jer će imati priliku da duže spavaju, promjena istovremeno označava i početak perioda u kojem će mrak padati ranije, a dnevnog svjetla biti sve manje.
U noći između subote, 24. oktobra, i nedjelje, 25. oktobra, u 3.00 časa poslije ponoći kazaljke treba vratiti jedan sat unazad, na 2.00 časa. To znači da će ta noć trajati sat duže, što mnogima pruža priliku za dodatni odmor.
Ipak, promjena vremena nije samo pitanje podešavanja satova. Ona utiče i na svakodnevne navike, raspored spavanja, osjećaj umora i prilagođavanje organizma novom ritmu dana i noći.
Zašto se ove godine sat pomjera 25. oktobra?
Ovogodišnji prelazak na zimsko računanje vremena pada 25. oktobra, što je najraniji mogući datum za ovu promjenu u kalendarskom rasporedu koji se primjenjuje u Evropi.
Pravilo je jednostavno: sat se pomjera dva puta godišnje. Posljednje nedjelje u martu kazaljke se pomjeraju jedan sat unaprijed, čime počinje ljetno računanje vremena, dok se posljednje nedjelje u oktobru vraćaju jedan sat unazad.
Iako se već godinama vode rasprave o ukidanju sezonskog pomjeranja sata, jedinstveno rješenje na nivou Evropske unije nije usvojeno. Zbog toga se ova praksa nastavlja i ove godine.
Ideja o boljem iskorišćavanju dnevnog svjetla postoji vijekovima. Bendžamin Frenklin je još 1784. godine pisao o mogućnosti uštede svijeća boljim usklađivanjem dnevnih aktivnosti sa sunčevom svjetlošću. Savremena praksa sezonskog pomjeranja sata, međutim, razvijala se znatno kasnije, a uvođenje jedinstvenih pravila u Evropi imalo je za cilj i lakše usklađivanje saobraćaja, trgovine i drugih prekograničnih aktivnosti.
Da li će se sat na telefonu pomjeriti automatski?
Većina savremenih mobilnih telefona, računara i drugih uređaja povezanih na internet automatski će preći na zimsko računanje vremena, pod uslovom da su ispravno podešeni vremenska zona i automatsko ažuriranje vremena.
S druge strane, zidne satove, ručne satove i druge uređaje koji nemaju automatsko podešavanje potrebno je ručno pomjeriti.
Važno je imati na umu da vraćanje kazaljki ne znači da se jesen završava niti da se time mijenja dužina dana u astronomskom smislu. Ono samo mijenja način na koji se časovi dnevnog svjetla raspoređuju u odnosu na službeno vrijeme.
Ranije pada mrak, a jutra postaju svjetlija
Jedna od najprimjetnijih posljedica prelaska na zimsko računanje vremena jeste raniji zalazak sunca prema časovniku. To će naročito osjetiti oni koji rade do kasnih poslijepodnevnih časova, učenici koji se vraćaju iz škole, kao i svi koji su navikli da slobodno vrijeme provode na otvorenom.
Iako će jutra u početku biti svjetlija nego prije pomjeranja sata, dani će se i dalje prirodno skraćivati sve do zimskog solsticija, odnosno najkraćeg dana u godini, koji nastupa u decembru.
Manje dnevnog svjetla može uticati na organizaciju svakodnevnih obaveza, fizičku aktivnost i raspoloženje. Zbog toga se mnogi tokom jeseni i zime osjećaju umornije ili imaju manje motivacije za aktivnosti nakon posla.
Kako pomjeranje sata utiče na organizam?
Ljudski organizam funkcioniše prema unutrašnjem biološkom satu, koji reguliše brojne fiziološke procese, uključujući ciklus spavanja i budnosti. Na njega snažno utiče svjetlost, koja pomaže tijelu da prepozna kada je vrijeme za aktivnost, a kada za odmor.
Kada se službeno vrijeme promijeni, unutrašnjem satu može biti potrebno nekoliko dana da se prilagodi novom rasporedu. Zbog toga neki ljudi osjećaju pospanost, umor, slabiju koncentraciju ili promjene raspoloženja.
U mraku organizam pojačava lučenje melatonina, hormona koji učestvuje u regulisanju ciklusa spavanja i budnosti. Izloženost svjetlosti, naročito ujutro, pomaže u održavanju pravilnog biološkog ritma.
Prelazak na zimsko računanje vremena obično je lakši za prilagođavanje od proljećnog pomjeranja sata, jer se kazaljke vraćaju unazad i formalno dobijamo dodatni sat sna. Ipak, reakcija organizma zavisi od individualnih navika, kvaliteta sna i zdravstvenog stanja.
Pospanost, umor i slabija koncentracija
Promjena rasporeda spavanja može dovesti do privremene pospanosti, osjećaja malaksalosti i slabije koncentracije. To je posebno važno za ljude koji rano ustaju, rade u smjenama ili već imaju nepravilan raspored spavanja.
Iako dodatni sat sna može biti koristan, on sam po sebi ne garantuje da će se organizam odmah prilagoditi novom ritmu. Redovno vrijeme odlaska na spavanje i buđenja može pomoći da se prelazak lakše podnese.
Može li promjena vremena uticati na srce?
Istraživanja o sezonskom pomjeranju sata ispitivala su moguću povezanost sa kardiovaskularnim problemima, uključujući srčani i moždani udar. Pojedine studije ukazuju na kratkotrajne promjene rizika nakon pomjeranja sata, naročito u proljeće, kada se gubi sat sna.
Ipak, rezultati istraživanja nisu jednoznačni i ne znače da će promjena vremena sama po sebi izazvati srčani ili moždani udar. Na zdravlje srca utiču brojni faktori, među kojima su krvni pritisak, fizička aktivnost, ishrana, kvalitet sna i postojeća oboljenja.
Osobe koje imaju kardiovaskularne bolesti trebalo bi da nastave sa propisanom terapijom i uobičajenim zdravstvenim mjerama, bez samostalnog mijenjanja terapije zbog prelaska na zimsko računanje vremena.
Kraći dani i promjene raspoloženja
Nedostatak dnevnog svjetla tokom jeseni i zime kod nekih ljudi može biti povezan sa padom energije, lošijim raspoloženjem, povećanom potrebom za snom i smanjenom željom za druženjem.
Kod manjeg broja ljudi javlja se sezonski afektivni poremećaj, oblik depresije koji se ponavlja u određenom godišnjem dobu, najčešće tokom jeseni i zime. To nije isto što i uobičajena kratkotrajna neraspoloženost zbog kraćih dana.
Ako pad raspoloženja traje duže, značajno ometa svakodnevni život ili je praćen drugim izraženim simptomima, važno je potražiti savjet zdravstvenog stručnjaka.
Glavobolje i poremećaj sna
Promjena ritma spavanja kod osjetljivih ljudi može biti povezana sa glavoboljama ili pogoršanjem postojećih migrena. Na to mogu uticati nepravilan san, stres, promjene u dnevnim navikama i izloženost svjetlosti.
Osobama koje imaju učestale glavobolje može pomoći da održavaju redovan raspored spavanja, obroka i unosa tečnosti. Ako su glavobolje nove, neobično jake ili praćene drugim zabrinjavajućim simptomima, potrebno je potražiti medicinsku pomoć.
Manje kretanja i moguće promjene tjelesne težine
Kraći dani i niže temperature često znače i manje vremena provedenog na otvorenom. Neki ljudi zbog toga smanjuju fizičku aktivnost, što dugoročno može uticati na tjelesnu težinu i opšte zdravlje.
Ipak, promjena vremena nije neposredan uzrok dobijanja kilograma. Na tjelesnu težinu utiču ishrana, kretanje, san, zdravstveno stanje i brojne druge okolnosti.
Redovne šetnje tokom dana, čak i kada su kraće, mogu pomoći da se održi aktivnost i iskoristi dostupna dnevna svjetlost.
Da li se povećava rizik od saobraćajnih nezgoda?
Prelazak na zimsko računanje vremena mijenja uslove u kojima ljudi putuju na posao i vraćaju se kući. Više aktivnosti odvija se u sumrak ili po mraku, kada je vidljivost slabija, a pješaci i biciklisti teže uočljivi.
Umor i pospanost mogu dodatno smanjiti koncentraciju vozača i usporiti reakcije. Zato je u prvim danima nakon promjene vremena važno posebno obratiti pažnju na stanje na putu, prilagoditi brzinu uslovima i izbjegavati vožnju kada smo izrazito umorni.
To ne znači da će pomjeranje sata nužno dovesti do većeg broja nezgoda, ali promjene vidljivosti i navika predstavljaju dobar razlog za dodatni oprez.
Kako lakše podnijeti prelazak na zimsko računanje vremena?
Iako je jesenji prelazak obično lakši od proljećnog, nekoliko jednostavnih navika može pomoći organizmu da se brže prilagodi.
- Održavajte redovan raspored spavanja.Pokušajte da odlazite na spavanje i budite se u približno isto vrijeme. Većini odraslih potrebno je najmanje sedam sati sna, a mnogima odgovara sedam do devet sati.
- Iskoristite dnevnu svjetlost.Ujutro otvorite zavjese i, kada vam obaveze dozvoljavaju, provedite dio vremena napolju. Dnevna svjetlost pomaže organizmu da održava pravilan ciklus spavanja i budnosti.
- Budite fizički aktivni.Šetnja, vožnja bicikla ili druga umjerena aktivnost mogu doprinijeti boljem raspoloženju i kvalitetnijem snu. Tokom jeseni posebno je korisno planirati kretanje u dijelu dana kada ima najviše svjetlosti.
- Obratite pažnju na kafu i druge stimulanse.Ako primjećujete da teže zaspite, izbjegavajte kafu i druga pića sa kofeinom u kasnim poslijepodnevnim i večernjim časovima.
- Vodite računa o ishrani i hidrataciji.Raznovrsna ishrana, dovoljno tečnosti i redovni obroci pomažu održavanju energije. Ne postoji posebna namirnica koja može u potpunosti spriječiti posljedice promjene vremena, ali zdrave navike mogu doprinijeti boljem opštem stanju.
- Smanjite upotrebu ekrana pred spavanje.Jako svjetlo i sadržaji koji održavaju budnost mogu otežati uspavljivanje. Pokušajte da uveče stvorite mirnije okruženje i obezbijedite dovoljno vremena za odmor.
- Budite oprezni u saobraćaju.U danima nakon promjene vremena obratite pažnju na umor, vidljivost i uslove na putu. Ako ste pospani, nemojte zanemarivati potrebu za odmorom.
Pomjeranje sata ostaje na snazi i ove godine
Iako se već godinama razgovara o mogućem ukidanju sezonskog pomjeranja sata, dogovor o trajnom rješenju još nije postignut. Zbog toga će se i ove godine primjenjivati ustaljena praksa – krajem oktobra kazaljke se vraćaju jedan sat unazad, a krajem marta ponovo pomjeraju unaprijed.
Dodatni sat sna mnogima će dobro doći, ali će se promjena najviše osjetiti u rasporedu dnevnih aktivnosti i ranijem padu mraka. Uz redovan san, dovoljno kretanja, boravak na dnevnom svjetlu i malo pažljivije planiranje obaveza, organizmu se može olakšati prilagođavanje novom ritmu.
Glassrpske