Martin Luther King bio je američki protestantski pastor i jedan od najistaknutijih boraca za građanska prava u Sjedinjenim Američkim Državama tokom Hladnog rata. Njegova borba protiv rasne segregacije i diskriminacije imala je snažan odjek širom svijeta.
Na današnji dan, 28. avgusta 1963. godine, održao je svoj čuveni govor **„I Have a Dream“ („Imam san“) **, jedan od najpoznatijih govora 20. vijeka.
U govoru je iznio svoju viziju budućnosti Afroamerikanaca, ali i društva u kojem će svi ljudi imati jednaka prava i slobode. Mnogi dijelovi govora podsjećaju na biblijske tekstove, što ne čudi s obzirom na Kingov poziv i njegovo duboko vjersko uvjerenje.
King je govorio o neispunjenom američkom obećanju o jednakosti i slobodi za sve. Pozvao se na Deklaraciju o nezavisnosti i emancipaciju robova, ističući da Afroamerikanci, uprkos formalnom ukidanju ropstva, i dalje žive suočeni s diskriminacijom i nepravdom. Naglasio je da se borba za ravnopravnost mora voditi mirno i bez mržnje, jer je nenasilje put ka stvarnoj i trajnoj promjeni.
Najpoznatiji dio govora jeste onaj u kojem King ponavlja riječi „I have a dream“, iznoseći svoju viziju pravednijeg društva. Sanjao je o vremenu u kojem će djeca crne i bijele rase zajedno odrastati, a ljudi neće biti procjenjivani prema boji kože, već prema svom karakteru. Njegova vizija odnosila se na cijelu Ameriku, uključujući i južne države u kojima je rasna segregacija bila posebno izražena.
Govor je održao ispred Memorijala Abrahama Linkolna u Vašingtonu, simboličnog mjesta borbe za slobodu Afroamerikanaca. Procjenjuje se da je maršu na Vašingtonu prisustvovalo više od 200.000 ljudi.
Naredne godine King je dobio Nobelovu nagradu za mir. Nagradu je lično primio u Oslu 10. decembra 1964. godine. Tom prilikom poručio je da prihvata nagradu u ime svih ljudi koji vole mir i bratstvo, ističući da su nenasilje, pravda i bratstvo snaga koja može promijeniti svijet.
Martin Luther King nastavio je borbu za građanska prava sve do 1968. godine. U aprilu te godine otputovao je u Memfis kako bi podržao štrajk sanitarnih radnika. Tamo je, 4. aprila, ubijen hicem iz vatrenog oružja. Imao je samo 39 godina.
Za njegovo ubistvo osuđen je Džejms Erl Rej, koji je dobio kaznu od 99 godina zatvora. Umro je 1998. godine.
Kingova smrt izazvala je velike nemire širom SAD, ali je istovremeno dodatno učvrstila njegov status jednog od najvažnijih simbola borbe za ravnopravnost, slobodu i ljudska prava.
Njegov san o društvu u kojem će ljudi biti vrednovani prema svom karakteru, a ne prema boji kože, ostao je jedna od najprepoznatljivijih poruka borbe za ljudska prava u savremenoj istoriji.
6yka.com