Vrijednost paketa koji su u proteklih pet godina stigli na tržište BiH u poštanskom prometu dostigla je oko 21,6 miliona KM, a sve veći zamah onlajn kupovine, prema ocjenama sagovornika, predvode strane platforme poput “Temua”, koje privlače sve više građana.
Najveća vrijednost ocarinjenih pošiljki bila 2023. godine
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, najveća vrijednost ocarinjenih pošiljki u proteklih pola decenije bila je 2023. godine i iznosila je više od četiri miliona KM.
– Riječ je o pošiljkama koje podliježu uvoznom carinjenju i to vrijednost robe veća od 300 KM koje naruči fizičko lice od pravnog lica, odnosno vrijednost robe iznad 90 KM koje naruči fizičko lice od drugog fizičkog lica iz inostranstva – naveli su iz UIO za “Glas”.
Dodali su da je u prvom tromjesečju ove godine pristigla roba “teška” 700.000 KM.
Građani se sve češće žale na proizvode naručene putem onlajn platformi
Predsjednica dobojskog udruženja građana “ToPeeR” Snežana Šešlija istakla je za “Glas Srpske” da se građani sve češće žale na proizvode naručene putem onlajn platformi, jer često ne odgovaraju opisu i očekivanjima.
– Dešava se da ljudi naruče kućanski aparat, a dobiju proizvod koji po dimenzijama više liči na igračku. Žalbi ima veoma mnogo, ali je problem što naše zakonodavstvo ne štiti dovoljno potrošače u ovakvim slučajevima – kazala je Šešlija.
Ističe da dodatni problem predstavlja nemogućnost efikasnog ulaganja reklamacija, jer ne znamo ni kome ulažemo žalbu.
– Potrošači često ne znaju kome da se obrate, a kada pošalju žalbu, dobijaju automatske odgovore bez konkretnog rješenja. Praktično je vrlo teško ostvariti svoja prava – navela je Šešlija i dodala da platforme iz inostranstva lako zaobilaze domaće propise.
Neophodno jasno regulisati prava i obaveze i trgovaca i potrošača
Neophodno je, navodi, donijeti zakon o elektronskoj trgovini koji će jasno regulisati prava i obaveze i trgovaca i potrošača.
– Trenutno je situacija haotična, a potrošači su često prepušteni sami sebi. Onlajn kupovina značajno je promijenila navike građana, koji sve češće kupuju “iz fotelje” čime se gubi direktan kontakt između trgovca i kupca – pojasnila je Šešlija.
Kako kaže, došli smo u situaciju da kupovinu koristimo kao neku vrstu psihološkog rasterećenja, što pokazuje koliko se trgovačke navike mijenjaju.
Udruženje trgovine pri Privrednoj komori Republike Srpske stava je da je internet kupovina postala sastavni dio poslovanja većine domaćih trgovaca, te da predstavlja dodatni kanal za plasman robe i olakšava pristup kupcima.
– Trgovci koji imaju razvijenu onlajn prodaju, poput većih lanaca obuće i odjeće, tu uslugu već dugo integrišu u svoje poslovanje. To im je dodatni plus i način da unaprijede prodaju, jer kupcima omogućavaju lakši i brži pristup proizvodima – naveli su iz Udruženja za “Glas” i dodali da “Temu” predstavlja sve veći izazov za domaće proizvođače.
Vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente Radovan Pazurević upozorava da sve veći priliv jeftine robe sa stranih onlajn platformi stvara ozbiljne poremećaje na tržištu.
– To pomalo pravi cirkus na tržištu, jer je riječ o robi sumnjivog porijekla i kvaliteta, često napravljenoj od diskutabilnih materijala. Potrošači se, nažalost, najčešće uvjere tek nakon što nekoliko puta kupe loš proizvod, što znači da se izgubi i novac i povjerenje – rekao je Pazurević za “Glas”.
UTICAJ
Radovan Pazurević upozorava da “poplava” sumnjive robe negativno utiče na firme koje posluju po standardima, te da je kontrolnim organima sve teže da utvrde stvarno stanje na tržištu.
– Naše mogućnosti da utičemo na to su ograničene. Ako naši partneri gube poslove, onda se to direktno odražava i na nas. U lokalnim okvirima možda efekti nisu toliko vidljivi, ali u širem kontekstu riječ je o ozbiljnom problemu – kazao je Pazurević.
Glassrpske