PULS MLADIH – UTICAJ DRUŠTVENIH MREŽA I SAVREMENIH TEHNOLOGIJA NA MLADE

Created | By: admin | August 20, 2020
PULS MLADIH – UTICAJ DRUŠTVENIH MREŽA I SAVREMENIH TEHNOLOGIJA NA MLADE

Moć i uticaj društvenih mreža danas je toliko veliki da nam se uvukao pod kožu. Razvoj novih tehnologija promijenio je svijet u kojem živimo, naše navike, ponašanje, komunikaciju, a posebna meta novih načina komunikacije su mlađi naraštaji.

Sve više vremena provodimo na društvenim mrežama, a ne u zajednici, druženju i angažmanu rekla nam je Sanja Topić, psiholog u Centru za rast i lični razvoj Prijedor.   „Činjenica je da je nekako lakše da sjedimo u sobi, u kući, pa čak ne moramo ni da ustanemo iz kreveta, a da opet budemo na društvenim mrežama u zamišljenoj komunikaciji, jer stvarna komunikacija i druženje nosi sa sobom često određene neprijatnosti, konflikte, te ponekad zna biti prilično teška. S toga mladi često izbjegavaju takve situacije, jer se u njima ne snalaze najbolje, a upravo to je preporučljivo mladim ljudima. Oni moraju  da vježbaju komunikaciju sa ljudima, sa vršnjacima, te da se nauče nositi sa konfliktima, odbacivanjima, prihvatanjem i onim što nosi neka živa komunikacija“, ističe Topićeva.

Trend savremenog čovjeka je i obavezno prisustvo na društvenim mrežama, kako bi bio u neprekidnom druženju sa drugima, te tako zadovoljavao svoje socijalne potrebe. Internet i društvene mreže imaju i izuzetno pozitivne strane, dok god ih čovjek koristi umjereno, živeći u stvarnom svijetu, a ne u virtuelnom. Mladi su svjesni i pozitivnog i negativnog uticaja društvenih mreža. Kako ističe mlada Prijedorčanka Bjanka Zvicer loše strane su što se neki problemi često preuveličavaju, te mladi često imaju iskrivljenu sliku o nekim stvarima, dok su dobre te što mogu svoja iskustva podijeliti sa drugim ljudima, te steći prijatelje koje nikada ne bi imali priliku upoznati da nije društvenih mreža. Psiholozi tvrde da su nam društvene mreže, s jedne strane, olakšale komunikaciju, jer imamo priliku da komuniciramo sa ljudima u svim dijelovima svijeta.

S druge strane, zanimljiva je i    dostupnost informacijama sa kojima se javlja problem selekcije istih. Mladi su opterećeni informacijama, a to može    da izazove ozbiljne probleme poput depresije, razdražljivosti i slično. „Ono što je specifično za mlade je da oni vrlo često traže svoj identitet na društvenim mrežama, te imaju i po nekoliko profila, gdje mogu da se ponašaju poput slavnih ličnosti, da steknu određenu popularnost, koja se mjeri brojem pratilaca. Samim tim oni svoju ličnu vrijednost izjednačavaju sa brojem pratilaca i lajkova, te nerijetko i tokom stvarnih situacija oni i dalje žive u „virtuelnom“ svijetu. Sve to ipak zavisi od same ličnosti. Neki ljudi su podložniji da taj virtuelni svijet zamjene za realni i da vrlo lako izgube granicu. Tu je ipak veći rizik za mlade, jer su oni ličnosti, koje još uvijek nisu dovoljno razvijene“, dodaje psiholog Sanja Topić. Prijedorčanka Mejra Mujanović smatra da su nam u današnjem ubrzanom načinu života isto tako potrebne informacije do kojih želimo brzo doći, a  internet je najbolji način za to. „Društvene mreže imaju i mnogo mana.  Izgubili smo povezanost sa ljudima, sve prihvatamo „zdravo za gotovo“. Jako je teško u današnje vrijeme znati ko ti je pravi prijatelj i ko se krije iza tog profila. Ono što mene brine je da ćemo izgubiti povezanost sa realnim svijetom, te što se određene informacije mogu izokrenuti“.

Zanimljivo je zamisliti kako bi svijet izgledao bez društvenih mreža. Starije generacije znaju kako je bilo ranije, dok društvene mreže nisu stupile na scenu. S druge strane, mladi su rođeni u eri tehnologije, koja ima brojne negativne, ali i pozitvne strane. Ono što psiholozi prepručuju jeste umjerenost, što je nekako i najteže postići. „Možemo se potruditi da pokušamo više živijeti u nekom realnom svijetu, da gradimo realne odnose sa ljudima, da radimo na sebi i da ne zavisimo od prihvatanja na društvenim mrežama. Vrijeme na internetu i društvenim mrežama možemo zamijeniti za vrijeme kada ćemo se posvetiti fizičkim i nekim drugim aktivnostima, koje isključuju korištenje telefona. U svakom slučaju bitno je da ne dozvolimo da društvene mreže vladaju nama, nego da mi imamo kontrolu nad njima“, smatra Topićeva. Odlazak na more, u školu, na raspust, na koncert, u kino, na ručak ili čak u prodavnicu, danas za neke ljude rijetko može proći, a da ne bude objavljeno na društvenim mrežama. Nije važno da li se radi o fotografiji na Instagramu ili Facebook-u, za mnoge je bitno da čitav svijet obavijeste šta u određenom trenutku rade, jer živimo u vremenu, gdje se ljudi vode izrekom „Ako nije objavljeno na društvenoj mreži, kao da se nije ni desilo“ . Takođe, više vremena provode uz računare i mobilne telefone, nego u direktnom druženju sa drugim ljudima. Internet i društvene mreže imaju i izuzetno pozitivne strane, dok god ih koristimo umjereno, živjeći u stvarnom svijetu, a ne u virtuelnom.

No Comments
Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Free Media d.o.o.
FREE RADIO PRIJEDOR

Žarka Zgonjanina 15
79 101 Prijedor

Tel: 052/233-303
Tel/fax: 052/240-101

E-mail: freeradio.prijedor@gmail.com

Informacije koje se pružaju na ovom web sajtu nisu službene informacije vlade SAD-a, i ne predstavljaju stavove američke Agencije za međunarodni razvoj ili američke vlade.

Informacije koje se pružaju na ovom web sajtu nisu službene informacije vlade SAD-a,

i ne predstavljaju stavove američke Agencije za međunarodni razvoj ili američke vlade.

Copyright 2017