Skraćenje nastavnih časova sa 45 na 35 minuta moglo bi ugroziti kvalitet obrazovanja u Srpskoj, ocijenili su predsjednici aktiva direktora srednjih škola i prosvjetni radnici koji ističu da trenutni nastavni plan i program zahtijevaju puno vremena za realizaciju, te da bi redukcija ostavila manje prostora za obradu gradiva i sve planirane aktivnosti.
Savez srednjoškolaca Republike Srpske na ovu temu, a po ugledu na Srbiju, organizovaće panel-diskusiju “Skraćenje nastave na 35 minuta u srednjim školama – izazovi i perspektive” 24. decembra u 17 časova u hotelu “Jelena” u Banjaluci. Na panelu, kako su naveli, učenici, profesori i stručnjaci iz oblasti obrazovanja otvoreno će razgovarati o prijedlogu koji je u posljednje vrijeme izazvao brojne reakcije.
– Skraćenje časa na 35 minuta nije samo tehničko pitanje već pitanje kvaliteta nastave, koncentracije i zdravlja učenika. Ako već živimo u vremenu koje se mijenja brže nego ikada, zašto naš obrazovni sistem ostaje ukopan u prošlosti – navodi predsjednik Saveza Stefan Raković dodajući da mladi očekuju otvoren dijalog i jasne odgovore nadležnih.
Prijedlog o eventualnom skraćivanju školskih časova u Srpskoj zasad nije stigao do školskih uprava, a sagovornici “Glasa” ističu da bi skraćenje nastave zahtijevalo sveobuhvatne izmjene postojećih nastavnih planova.
Predsjednik Aktiva direktora srednjih škola banjalučke regije Ljuban Bajić rekao je da skraćenje časova na 35 minuta nije realno ni sa pedagoškog, ni sa aspekta međunarodnih standarda.
– To je kompleksno pitanje i ne može se rješavati samo na osnovu želja učenika. Nastava od 45 minuta usaglašena je sa svjetskim i evropskim standardima – istakao je Bajić.
Prema njegovim riječima, ova promjena zahtijevala bi i izmjene zakonskih i podzakonskih akata, nastavnih planova i metoda rada, a kvalitet znanja učenika bio bi dodatno ugrožen.
– Obim znanja današnjih đaka je svakako smanjen u odnosu na prethodne generacije. Skraćivanje nastavnih časova bi to znanje dodatno pogoršalo. Standardi nastave formirani su decenijama i jednostavno ih je nerealno mijenjati preko noći – zaključuje Bajić.
Sličnog mišljenja je i predsjednica Aktiva direktora srednjih škola regije Prijedor Dražena Mršić koja je pojasnila da su i u vrijeme pandemije “kovida” imali skraćene časove, što se nije pokazalo naročito funkcionalno i efikasno.
– Takav model ostavlja manje prostora za realizovanje nastavnih aktivnosti, pogotovo jer je cijela nastava planirana u okviru trajanja od 45 minuta – kazala je Mršićeva i dodala da bi prije bilo kakve odluke trebalo da bude sproveden pilot-projekat da se vidi da li je to uopšte izvodljivo i kako bi uticalo na usvajanje gradiva. Ističe da ne vidi opravdanost za tako nešto i da nema potrebe da se u Srpskoj uopšte otvara diskusija na ovu temu.
Predsjednik Aktiva direktora srednjih škola regije Semberija Duško Đurić takođe smatra da bi skraćenje časova uticalo na kvalitet nastave i usvajanje gradiva.
– To je potpuno nova informacija za nas, tako da na tu temu nismo ni razmišljali – poručio je kratko Đurić.
Iz Udruženja prosvjetnih radnika “Ipak se okreće” kazali su da bi eventualno skraćenje nastave neminovno dovelo do ozbiljnih korekcija u nastavnim planovima i programima.
– Gradivo bi se moralo prilagoditi, jer su postojeći nastavni planovi i programi već sada preobimni, pa ih je ponekad teško realizovati i u okviru 45 minuta – naglasila je predsjednica Udruženja Sonja Nedić.
Prema njenim riječima, činjenica je da pažnja đaka tokom časa od 45 minuta opada.
– Postala je misaona imenica da đaci toliko sjede i prate nastavu, jer se u većini škola u Srpskoj i dalje odvija tradicionalni vid nastave. Škole i dalje nisu dovoljno tehnički opremljene. Još ima onih koje nemaju čak ni internet. Nastava se u velikoj mjeri zasniva na tradicionalnom modelu, što djeci dodatno otežava koncentraciju. Vjerovatno zbog toga razmišljaju o kraćim časovima – kazala je Nedićeva.
Otvaranje vrata reformama
Iz Saveza srednjoškolaca navode da diskusija ima za cilj da podstakne argumentovanu raspravu i razmjenu mišljenja svih uključenih strana, uz uvažavanje potreba i prava učenika.
– Srednjoškolci Republike Srpske nisu više pasivni posmatrači obrazovnog sistema, već postaju aktivni učesnici promjena. Organizacijom panela ne tražimo ništa manje od jasnih odgovora, argumentovanog dijaloga i otvaranja vrata reformama koje prate potrebe današnjih generacija – poručuje Stefan Raković.
Glassrpske