Džozef Bajden, kandidat Demokratske stranke za predsjednika SAD, pobijedio je svog protivkandidata, trenutnog predsjednika Donalda Trampa, osvojivši više od 270 potrebnih elektorskih glasova.
Iako pobjeda još nije zvanična, jer do zaključenja ovog broja “Nezavisnih” nisu prebrojani svi glasovi u Arizoni, Nevadi i Džordžiji, Tramp više nema ni teoretsku šansu da stigne Bajdenovo vođstvo, što znači da će on 20. januara 2021. godine u podne postati novi predsjednik Amerike.
Napomene radi, u Americi se predsjednik bira tako što se 538 elektorskih glasova podijeli na 50 američkih država u skladu s brojem stanovništva, a osim u Nebraski i Mejnu gdje se glasovi dijele u zavisnosti od toga ko je pobijedio u pojedinom distriktu, pobjednik u svakoj od država dobija sve elektorske glasove koji pripadaju toj državi.
Bajden je u pobjedničkom govoru, između ostalog, najavio povratak njegove zemlje u Pariski klimatski sporazum, što je jedno od njegovih najčešće spominjanih predizbornih obećanja, a Amerikance podijeljene oko Trampa je pozvao na pomirenje i opraštanje. U svom govoru Trampa nije spomenuo nijednom jer je on odbio da prizna poraz i najavio sudske postupke kako bi osporio Bajdenove glasove u nekoliko ključnih američkih država. Naime, Tramp tvrdi da je Bajden pobijedio kroz izborne manipulacije, međutim, kako javljaju američki mediji, najbliži Trampovi saveznici u Republikanskoj stranci i porodici, poput veoma uticajnog zeta Džereda Kušnera, pokušavaju nagovoriti Trampa da prihvati da je izgubio.
“Nezavisne” su, podsjećanja radi, prije Bajdenove pobjede nagovijestile ovakav ishod jer se u američkim krugovima koji su upućeni u političke tokove u toj zemlji ukazivalo da će Tramp jako teško moći pobijediti, jer bi mu za pobjedu bilo potrebno da od 12 tzv. kolebljivih država osvoji barem dvije trećine, dok je Bajdenu bilo dovoljno tri ili četiri.
Osim toga, i sami Trampovi ljudi su priznali da je on zbog odnosa prema kovidu izgubio značajnu podršku starije populacije i bijelih žena, a bez ove dvije kategorije Tramp nije mogao računati na pobjedu.
Izborni rezultat je pokazao da su ove grupe glasale za republikanske predstavnike u američkom Kongresu, dok su Trampa zaokružili u znatno manjem broju, čime su se ova predviđanja pokazala tačnim. Što se tiče našeg regiona, izvjestan je jači američki angažman pod Bajdenom, a najavili smo mogući povratak aprilskog paketa ustavnih promjena iz 2006, kao jednu od mogućih opcija za ustavne reforme u BiH.
Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, za “Nezavisne” ocjenjuje da će se Bajden jače okrenuti partnerstvu i savezništvu s Evropom.
“Bajden je odličan poznavalac prilika na Balkanu i BiH. Za dio političara u BiH njegova pobjeda je veliko razočarenje jer su se više identifikovali sa vrijednostima koje je potencirao Tramp, a na drugoj strani za dio političara to predstavlja veliko olakšanje i zadovoljstvo”, kaže Topićeva. Ona misli da će se Bajden prvo morati posvetiti SAD i rješavanju podjela među Amerikancima koje su pojačane tokom Trampovog predsjedavanja.
Iako je priznao da je priželjkivao Trampovu pobjedu, Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, najavio je da će danas čestitati Bajdenu i dodao da nikad nije rekao nijednu ružnu riječ o novom američkom predsjedniku.
“Njega poznajem bolje nego Trampa. Pre tri dana sam rekao da će Bajden verovatno da pobedi, ali mislim da je za Srbiju bolje da Tramp pobedi”, rekao je Vučić i izrazio nadu da će Srbija i SAD nastaviti dobro da sarađuju.
Ivica Dačić, ministar spoljnih poslova Srbije, takođe je izrazio nadu da će Srbija i SAD nastaviti dobru saradnju, ali je izrazio bojazan da bi Albanci mogli početi osporavati Vašingtonski sporazum, koji su Beograd i Priština postigli zahvaljujući Trampovom direktnom zalaganju.
Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, poslao je Bajdenu čestitku, a isto su učinili i Dragan Čović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BiH, kao i Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.
Jedan od rijetkih evropskih lidera koji je odbio da čestita Bajdenu je slovenački predsjednik Janez Janša, koji je prije nekoliko dana pobjedu čestitao Trampu, sugerišući da je Bajden pobijedio na nelegalan način.
Kamala Heris ušla u istoriju
Kamala Haris biće prva žena na poziciji potpredsjednika Amerike, čime je ušla u istoriju ove zemlje.
Harisova je jamajčanskog i južnoazijskog porijekla, pošto je kćerka imigranata i odrasla je u porodici u kojoj su se obe kulture negovale.
Prije nego što je postala desna ruka Džoa Bajdena, bila je prva Amerikanka indijskog porijekla, i druga crna žena na poziciji senatora. Na poziciji potpredsednice SADa, Harisova će igrati važnu ulogu u formiranju politike i prioritizaciji Bajdenove administracije, dok će istovremeno slati snažnu poruku o tome šta je moguće za žene, naročito iz manjinskih grupa.
Proslava u irskom gradiću odakle su Bajdenovi preci
Američke zastave preplavile su ove nedjelje ulice Baline, grada od samo 10.000 stanovnika, na zapadu Irske, odakle potiču preci novoizabranog američkog predsjednika Džoa Bajdena.
Čak 10 od 16 predaka nekadašnjeg potpredsjednika SAD rođeno je u Irskoj, a njegov davni predak Edvard Bluit potiče baš iz Baline.
U trenutku kada su mediji proglasili Bajdena pobjednikom predsjedničkih izbora, stanovnici ovog mjesta izašli su na ulice da proslave pobjedu kao da je njihova.
“Mislim da je Balina večeras spasila svijet, jer bez Baline ne bi bilo Džoa Bajdena”, rekao je jedan stanovnik za CNN.
