Danas je petak, 13. novembar, datum koji u zapadnoj kulturi već vijekovima prati reputacija lošeg predznaka. Iako ne postoji naučni dokaz da se tog dana događa više nesreća nego bilo kojeg drugog, sujevjerje je toliko ukorijenjeno da su ga prihvatili i oni koji inače ne vjeruju u praznovjerice.
Petak 13. za mnoge je jedan od najnesrećnijih datuma u kalendaru. Dok jedni izbjegavaju putovanja, donošenje važnih odluka i započinjanje poslova, drugi ne žele ni da izađu iz kuće, vjerujući da bi ih baš tog dana mogla zadesiti neka nesreća. Ali kako su se petak i broj 13 našli na tako lošem glasu i postoji li zaista razlog da ih se plašimo?
Strah od broja 13 naziva se triskaidekafobija, dok se strah od petka 13. naziva paraskavedekatriafobija.
Ovaj neobičan strah ima i svoje mjesto u savremenom društvu. U pojedinim hotelima i poslovnim zgradama izbjegava se označavanje 13. sprata, a neke avio-kompanije izostavljaju 13. red sjedišta. Na taj način nastoji se udovoljiti putnicima koji ne žele da sjede na mjestu koje povezuju sa nesrećom.
Zašto se ljudi plaše broja 13?
Jedno od najpoznatijih objašnjenja vodi do hrišćanske tradicije i Tajne večere, na kojoj je, prema biblijskom predanju, bilo 13 učesnika – Isus Hristos i 12 apostola. Juda Iskariotski, koji je izdao Isusa, smatra se trinaestim učesnikom za trpezom.
Prema ovom tumačenju, broj 13 počeo je da se povezuje sa izdajom, nesrećom i smrću.
Svoju ulogu ima i simbolika broja 12, koji se u mnogim kulturama smatra brojem cjeline i savršenstva. Postoji 12 mjeseci u godini, 12 sati na brojčaniku, 12 znakova Zodijaka, a u hrišćanstvu 12 apostola. Broj 13 dolazi nakon te zaokružene cjeline i u narodnim tumačenjima često se doživljava kao narušavanje reda i ravnoteže.
Ipak, strah od broja 13 nije univerzalan. U nekim kulturama ovaj broj nema negativno značenje, a pojedinci ga smatraju i srećnim.
Kako je petak 13. dobio loš glas?
Loša reputacija petka 13. nastala je spajanjem dva odvojena sujevjerja – straha od broja 13 i uvjerenja da je petak nesrećan dan.
U hrišćanskoj tradiciji petak se povezuje sa raspećem Isusa Hrista, koje se, prema vjerovanju, dogodilo tog dana. U pojedinim narodnim predanjima petak se povezivao i sa drugim nesrećnim događajima, pa se smatralo da nije pogodan za započinjanje važnih poslova, putovanja ili sklapanje brakova.
Kada su se ta dva vjerovanja spojila, nastao je datum koji je dobio posebno mjesto među zapadnim sujevjerjima.
Zanimljivo je da ovo praznovjerje nije toliko staro koliko se obično misli. Prema istraživanju Stivena Vinika iz Kongresne biblioteke SAD, rani pomeni povezivanja petka i broja 13 sa nesrećom zabilježeni su u francuskim književnim djelima još 1834. godine.
Široj popularnosti doprinijela je i knjiga „Petak trinaesti“ američkog pisca Tomasa Vilijama Losona, objavljena 1907. godine. U njoj broker koristi strah od tog datuma kako bi izazvao paniku na berzi i ostvario zaradu.
Kasnije je popularna kultura učinila svoje. Horor-film „Petak 13.“ iz 1980. godine, sa poznatim maskiranim ubicom Džejsonom, dodatno je učvrstio vezu ovog datuma sa strahom i nesrećom.
Da li su za sve krivi vitezovi templari?
Jedna od najpoznatijih priča o porijeklu petka 13. povezuje ovaj datum sa tragičnom sudbinom vitezova templara.
Naime, francuski kralj Filip IV naredio je hapšenje velikog broja pripadnika ovog moćnog viteškog reda u petak, 13. oktobra 1307. godine. Templari su optuženi za jeres i druga krivična djela, a mnogi su kasnije mučeni i pogubljeni.
Zbog toga se često može čuti tvrdnja da je upravo taj događaj razlog zbog kojeg se petak 13. smatra nesrećnim.
Međutim, istoričari upozoravaju da za takvu vezu nema pouzdanih dokaza. Iako se hapšenje zaista dogodilo tog datuma, ne postoje potvrde da je taj događaj u srednjem vijeku bio povezan sa nastankom sujevjerja o petku 13. Ta priča je znatno kasnije postala popularna.
Najpoznatija sujevjerja: Šta ne treba raditi da ne prizovete nesreću?
Strah od petka 13. samo je dio mnogo šireg svijeta narodnih vjerovanja. Od izbjegavanja crnih mačaka do straha od razbijenog ogledala, brojna sujevjerja prenose se generacijama.
Među najpoznatijima su:
- Prolazak ispod ljestvi – vjeruje se da donosi nesreću. Jedno od objašnjenja povezuje ovo vjerovanje sa hrišćanskom simbolikom trougla koji čine ljestve naslonjene na zid i tlo, a koji se nekada povezivao sa Svetim trojstvom.
- Crna mačka koja pređe put – u pojedinim evropskim tradicijama smatra se lošim predznakom, iako je u drugim kulturama crna mačka simbol sreće i blagostanja.
- Razbijeno ogledalo – prema starom vjerovanju donosi sedam godina nesreće. Ovo sujevjerje povezuje se sa drevnim uvjerenjem da ogledalo odražava i dio čovjekove duše.
- Prosuta so – smatra se lošim znakom, a u nekim tradicijama vjeruje se da se nesreća može otkloniti bacanjem prstohvata soli preko lijevog ramena.
- Otvaranje kišobrana u kući – vjeruje se da donosi nesreću ukućanima.
- Kucanje u drvo – jedan je od najrasprostranjenijih načina da se, prema sujevjerju, izbjegne nesreća nakon izgovorenih riječi o nečemu dobrom što se dogodilo ili se očekuje.
- Broj 13 za stolom – u nekim tradicijama smatra se lošim znakom ako za jednim stolom sjedi 13 ljudi, zbog veze sa Tajnom večerom.
Petak 13. nije nesrećan u svim zemljama
Iako je petak 13. najpoznatiji kao nesrećan datum u Sjevernoj Americi i dijelu Evrope, druge kulture imaju sasvim drugačija vjerovanja.
U Španiji i Grčkoj nesrećnim danom smatra se utorak 13. U italijanskoj tradiciji, s druge strane, nesreću donosi broj 17, a ne 13.
Posebno je zanimljivo italijansko tumačenje broja 17. Kada se rimski broj XVII preuredi, dobija se riječ VIXI, što na latinskom znači „živio sam“, odnosno sugeriše da je život završen.
Tako isti broj ili dan u jednoj zemlji može biti simbol nesreće, a u drugoj imati potpuno suprotno značenje.
Da li se petkom 13. zaista događa više nesreća?
Uprkos brojnim pričama i vjerovanjima, nema naučnih dokaza da je petak 13. opasniji od bilo kojeg drugog dana u godini.
Strah od ovog datuma uglavnom se objašnjava psihološkim mehanizmima. Kada ljudi očekuju da će im se dogoditi nešto loše, skloniji su da primjećuju i pamte neprijatne događaje koji se dogode tog dana, dok pozitivne i sasvim obične situacije brže zaboravljaju.
Tako se stvara utisak da se petkom 13. zaista događa više nesreća, iako za to nema potvrđenih dokaza.
Zanimljivo je i da se strah od ovog datuma zadržao uprkos razvoju nauke i tehnologije. Od izbjegavanja broja 13 u hotelima i avionima do odlaganja putovanja i važnih poslovnih odluka, praznovjerje i danas utiče na ponašanje ljudi.
Ako je za utjehu onima koji se plaše, petak 13. je ipak samo datum u kalendaru. A da li će donijeti sreću ili nesreću, najmanje zavisi od broja koji uz njega stoji.
Glassrpske