Čovjekova sposobnost da zapiše svoje misli, ideje, stavove i osjećanja trajno je promijenila svijet književnosti koja je do tada prenošena usmenim putem, ali i svijet nauke, medicine, filozofije i umjetnosti.
Tek je pismenost omogućila darovitim pojedincima da dobiju zasluženu vječnost i podsticala nove generacije da savladavaju vještinu koja čovjeka čini posebnim, dostojnim bićem.
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana pismenosti UNESKO je sa ostatkom svijeta podijelio tamnu ovovjekovnu istinu da oko 776 miliona odraslih ljudi na svijetu je još uvijek nepismeno, od čega dvije trećine žene. Rečeno jezikom svakodnevnice, svaki peti stanovnik na planeti ne raspolaže plemenitim vještinama čitanja i pisanja.
Pored podataka koji govore o nepismenosti među odraslom svjetskom populacijom, dramatično odzvanja činjenica da oko 75 miliona djece ne pohađa školu redovno ili je napušta neposredno nakon početka. Stoga,svi misleći ljudi na planetarnom nivou bez obzira kojom profesijom se bavili dužni su da čine sve što je u njihovoj moći da se nepismenost temeljno iskorjenjuje. U tom smislu, posebnu odgovornost snose važni društveni činioci poput vlasti, nevladinih organizacija, ljudi koji se bave ljudskim pravima,a pred kojima stoji težak zadatak osvješćivanja ljudi da pismenost nije samo vještina već je to način dospijeća do većeg stepena emancipacije, ljudskog dostojanstva i samopoštovanja
Međunarodni dan pismenosti Bosna i Hercegovina dočekuje s podatkom da je u našoj zemlji oko 90.000 nepismenih osoba. Uzmu li se u obzir podaci s posljednjeg popisa stanovništva iz 2013. godine, naša zemlja imala je pozitivan pomak s 2,82 na 1,5 posto nepismenih.
Posebno zabrinjavaju podaci Atlanske inicijative iz 2015. godine o pismenosti Romkinja u našoj zemlji koji iznosi 69 posto pismenih u dobi od 15 do 24 godine.
U modernom svijetu pod pismenošću se podrazumijeva i informatička, finansijska, pravna i druge vrste pismenosti.
Podaci Agencije za statistiku svjedoče da je u Bosni i Hercegovini 38 posto informatički pismenih.
