Korona zaraza, korona pandemija, korona kriza. Sve ove izraze mogli smo čuti mnogo puta, a da li postoji korona moda? Ili korona marketing? Jer, maske nisu samo sredstvo za zaštitu od virusa, nego i stvar stila i platforma za propagandu.
Još u martu i aprilu, kad su mnogi panično kupovali vreće brašna i gomile toalet papira, bilo je onih koji su pazili da boju maski i, tada obaveznih, gumenih rukavica, ako je ikako moguće, usklade s garderobom. Pojedini proizvođači modne konfekcije su se hitro preusmjerili na proizvodnju najtraženije robe platnenih maski.
A kad su epidemiološke mjere popustile, pa su i rukavice „ispale iz igre“, procvjetala je proizvodnja raznoraznih maski: onih iz kućne radinosti i iz fabričkih pogona. Proradila je i mašta i kreativnost, pa su se na tržištu pojavile razobojne, šarene, dječje i na kraju – maske s porukom.
Fenomen
Danas je uobičajeno da sportisti nose maske s amblemom svog kluba ili zastavom države za koju nastupaju, politički aktivisti maske sa stranačkim simbolima i sloganima, a i nevladine organizacije su uhvatile priliku da na ovom mini panou ispišu poruke svojih kampanja.
Mladen Bubonjić, profesor komunikologije na Nezavisnom univerzitetu Banjaluka, kaže da je ovaj fenomen očekivan, s obzirom na masovnu upotrebu maski.
– Nema u tome ničeg neobičnog, niti negativnog, naravno, pod uslovom da se ne radi o pežorativnim i uvredljivim porukama ili govoru mržnje. Ako se takvo nešto pojavi, a to nisam primjetio, to bi onda bio posao za policiju i tužilaštvo – kaže Bubonjić.
U kapitalizmu, dodaje on, normalno je i legitimno da se za marketinšku poruku korisi svaki prostor ili vrijeme, bilo da je u pitanju zagovaranje stavova, ili reklama za proizvode.
– Sa estetskog stanovišta, ima prostora za raspravu koliko su simboli, boje ili poruke na maskama dobro upakovane – kaže Bubonjić.
Takođe bi se, dodaje, moglo raspravljati, u kojoj mjeri se u tim porukama ogleda i snalažljivost i kreativnost njihovih autora.
Poruke bez odjeka
Ističe da je prateći inostrane TV programe primjetio da su dizjaneri u velikim svjetskim kompanijama, poput „Mercedesa“, osmislili zaista zanimljive maske i da bi naši marketing stručnjaci imali šta da nauče iz tih primjera.
– Pitanje je, međutim, koliko bi im to znanje na domaćem terenu koristilo. Mi smo specifični. Iako smo nominalno demokratsko društvo s navodno tržišnom ekonomijom, ovdje ne vrijedi tržišni princip, pa poruke na maskama nemaju toliki uticaj na tržište i na ekonomiju. Naš svijet biznisa svodi se na princip „budi dobar s onima koji imaju para“. A novac imaju oni na vlasti, koji ustvari raspolažu našim novcem – kaže Bubonjić.
Ističe i problematičan odnos prema zaštiti autorskih prava.
– Primjetio sam da na simpatičnim maskama za djecu dominiraju motivi iz poznatih crtanih filmova, ali nisam siguran da su pri tome zaštićena autorska prava – kaže Bubonjić.
Kreativnost
Dodaje da ima i onih kojima maske s porukom smetaju i koji misle da je to pretjerano ili neukusno, jer nema potrebe da se, pored silnih panoa, sloganima zatrpavaju i maske, koje štite stanovništvo od zaraze. Takvi su, zaključuje Bubonjić, donekle u pravu, pogotovo s obzirom na to da nam predstoje izbori i da smo već bombardovani predizbornim sloganima na svim mogućim i nemogućim platformama, od vrećica šećera za kafu, do bilborda i društvenih mreža.
Hana Sirćo, modna dizajnerka iz Sarajeva, smatra međutim da je pozitivno što su ljudi i u sumorno doba korone našli načina da budu kreativni i da šarenim i vedrim maskama podstiču optimizam.
– I moda je iskazivanje stava. Kad je već epidemiološka situacija takva da moramo nositi maske da bismo zaštitili zdravlje i sebi i drugima, nije baš nužno da te maske budu dosadne i sumorne – kaže Hana Sirćo.
I banjalučki stilista Kosta Miljković saglasan je da su ljudi, iako uznemireni pandemojom, pokazali dosta kreativnosti i snalažljivosti.
-Mnogi su počeli da sami sebi kreiraju i šiju maske i tako, na neki način, iskazuju i svoj stav i njeguju svoj stil – kaže Miljković.
Maskara važnija od ruža
Tokom korona pandemije, zbog obaveznih maski, promijenio se i način šminkanja, pa većina žena, iz razumljivih razloga, izbjegava ruž za usne, ali su maskare, ajlajneri i druge vrste šminke za isticanje očiju i obrva, dobile na značaju.
I u nekoliko parfimerija nam je potvrđeno da je posljednujih meseci opala prodaja ruževa i sjajila za usne. Prema podacima pojedinih međunarodnih organizacija, prodaja ruževa za usne u svijetu je opala za skoro 50 odsto i danas je manja nego u doba Velike depresije, globalnog ekonomskog kraha iz 1929. godine.
Modna industrija žestoko uzdrmana
Banjalučki stilista Kosta Miljković podsjeća da je korona kriza u prvom naletu žestoko uzdrmala modnu industriju – od velikih kreatora i proizvođača garderobe do lokalnih butika.
– Prodavnice su bile zatvorene, mnogo brendova se ugasilo, sav promet je prebačen na onlajn platforme, a modne revije i drugi događaji su otkazivani. Tek u posljednje vrijeme nedjelje mode se ponovo vraćaju na scenu, ali u mnogo skromnijem formatu, zbog poštovanja epidemioloških mjera – kaže Miljković.
Izvor:SrpskaInfo
