Tokom pandemije covida-19 svi smo postali svjesniji mnogih mjesta na kojima klice mogu živjeti, od određenih površina u kući do raznoraznih predmeta koje svakodnevno koristimo. Jedna od stvari koja se često dodiruje jest gotovina.
U posljednjih šest mjeseci građane širom svijeta potiče se da plaćaju karticama kada god je to moguće. Južna Koreja je u martu uklonila sve novčanice iz štampe na dvije sedmice radi dezinfekcije, a neke čak i zapalila kako bi usporila širenje bolesti. Kina je preduzela slične korake u februaru.
Philip M. Tierno, profesor mikrobiologije i patologije na Medicinskom fakultetu Grossman Univerziteta New York kaže da se “ljudi kupaju u mikrobima”.
“Mikrobi su svuda oko nas i na svim stvarima koje koristimo”, dodao je.
U 2014. godini, istraživači iz Centra za genomiku i sistemsku biologiju NYU-a identifikovali su oko 3.000 vrsta bakterija na novčanicama dolara iz Manhattan banke. Ti mikrobi su uključivali bakterije povezane s trovanjem hranom, stafilokokom, čirevima na želucu i pneumonijom.
Prema podacima Federalne rezerve, novčanice dolara obično cirkulišu oko 6,6 godina pa imaju veliku mogućnost za prikupljanje klica. Istraživači iz baze Wright-Patterson u Ohiju 2002. godine testirali su 68 novčanica i otkrili da je 94% kontaminirano bakterijama.
“Tri su dijela tijela iz kojih ljudi obično luče bakterije – respiratorni sekret iz nosa i usta poput streptokoka, kožni organizmi poput stafilokoka i fekalne tvari. Kao društvo zapravo smo okupani izmetom”, rekao je Tierno.
“Srećom za nas, nije sve patogen, i imamo imunološki odgovor koji se pokušava boriti protiv infekcije. Osim toga, potreban je određeni broj organizama kako bi se uzrokovala infekcija, koja varira u zavisnosti od patogena. Da bi tijelo bilo zaraženo salmonelom, morali biste primiti ili progutati visoku količinu bakterija kako bi se nadvladala normalna crijevna flora, dok teoretski samo nekoliko virusnih čestica može dovesti do epizode norovirusa”, dodao je.
Istakao je kako naučnici još uvijek proučavaju koronavirus kako bi vidjeli koliko je virusnih čestica uopšte potrebno za nadvladavanje imuniteta. Tierno je također istakao da je pronašao više mikroba na papirnim novčanicama nego na kovanicama.
“Kovanica ima metalne komponente poput nikla, bakra, srebra i cinka, od kojih neke mogu biti antimikrobne. Na kovanicama je manja količina mikroba”, pojasnio je.
Na broj mikroorganizama utiče i starost novčanice.
Novi novac ima u sebi vlastitu antimikrobnu tvar, tako da je manje vjerojatno da će sadržavati mikrobe. Međutim, to se vremenom istroši tako da što je stariji novac, veća je vjerovatnoća da na njemu postoje mikrobi. Toplina i vlaga također čine razliku”, objasnio je Tierno.
Istraživanje također sugeriše da će novčanice manjih apoena vjerojatno imati veće količine mikroorganizama jer se njima češće rukuje.
Osim toga, na gotovini se često otkriva i droga. U studiji iz 2001. godine otkriven je heroin na 70 posto novčanica, metamfetamin na 30 posto i PCP na 20 posto gotovine.
Kvasac, plijesan, životinjski DNA i čestice hrane samo su neke od drugih stvari pronađenih na novčanicama, a koje bi vas mogle navesti da malo češće dezinfikujete ruke. Tierno je napomenuo da je mala vjerovatnoća da se razbolite zbog tvari koje su na novčanicama, ali je naglasio da je dobra ideja oprati ruke nakon rukovanja novcem ili drugim predmetom koji se često dodiruje.
“Novac nije nužno najveći kanal za zarazu, ali svaki objekt kojeg različiti ljudi, kao što je vaš telefon, dotaknu više puta dnevno može predstavljati problem. Zato bi trebalo povremeno dezinfikovati i vaš telefon”, zaključio je Tierno, a prenosi Huff post.
