02.05.1938 g. u Prijedoru, sa dubine od 108 m krenuo je mlaz vode zbog čega je izgrađena kamena kocka sa česmama pijaće vode. Ovo mjesto je do današnjih dana obilježeno kao Jereza i predstavlja svjedočenje o prvoj javnoj česmi u Prijedoru…
Naš grad imao je nekada velike probleme sa vodosnabdevanjem. Zbog toga su vlasti želele da riješe ovaj problem. Pred Prvi svjetski rat u Prijedoru je zaživjela ideja da se voda dovede sa izvora Pašinac, a kasnije sa Crnog vrela, dok su lokalna domaćinstva imala svoje bunare.
Tako je davne 1938. godine tadašnji predsjednik opštine Ahmedbeg Kapetanović odlučio ipak da u centru Prijedora iskopa arteški bunar. Pozvao je stručnjake iz Vršca koji su došli sa svojim mašinama. Mašine i radovi privukli su veliku pažnju prolaznika. Tako je 5. juna 1938. godine na dubini od 108 metara šiknula voda pod pritiskom – kaže direktor Muzeja Kozare i istoričar, Milenko Radivojac.
Tako je pronađeno izvorište. Napravljena je betonska kocka kao obeležje Jereze u kojoj je uklesano 1938-1940, što je bila oznaka vremena u kojem je izvor pronađen i uređen. Upravo pored te betonske kocke sastajalo se, rastajalo, ljubilo, ispredale se priče.
Česma je oštećena 1969. godine u razornom zemljotresu koji je pogodio Banjaluku, ali se osetio i na području grada na Sani.
Služila je za javne potrebe, a redovi su bili dugi, jer je svako dolazio po vodu sa Jereze. I onda, malo pomalo, izvor je presušio i lijepi događaji postadoše uspomene.
– Voda je, priča se, u sebi imala sumpora, a česma je presušila pedesetih godina. Opština je deceniju, dvije kasnije izvor priključila na vodovodnu mrežu. Međutim, ni to nije potrajalo, jer je izvorište isključeno s mreže, zbog navodnog neplaćenog računa za potrošenu vodu – kaže Radivojac.
I tako je na mjestu čuvene česme Jereza 30 godina stajala samo betonska kocka s uzrezanim datumom.
Izvor: Prijedor24.com
