Gdje se ljudi najčešće zaraze koronom?

Created | By: freeradio | November 6, 2020
Gdje se ljudi najčešće zaraze koronom?

Dijelovi Evrope ponovno ulaze u lokdaun i mnogi se pitaju: zašto su neka mjesta zatvorena, dok druga ostaju otvorena? DW provjerava činjenice i pokušava da utvrdi šta je poznato o mjestima zaraze, a šta nije.

U Njemačkoj raste nervoza i ljutnja: ugostitelji se boje za egzistenciju, organizatori koncerata i sličnih zbivanja demonstriraju noseći simbolično svoj kovčeg do groba, umjetnici i kulturni radnici su zapanjeni, u sportu se priča o “katastrofi”, a njemački preduzetnici upozoravaju na „smrtni udarac“ za desetine hiljada manjih i srednjih preduzeća.

Prema istraživanju nedjeljnika “Špigel”, više od 62 odsto Nijemaca smatra da je lokdaun nephodan. Ali istovremeno mnogi ne misle da je to potrebno baš tamo gdje oni rade ili su aktivni. To je u velikoj mjeri povezano i s djelimično kontradiktornim izjavama i informacijama o mjestima zaraze u posljednjih nekoliko nedjelja. DW provjerava činjenice i pokušava da utvrdi šta je poznato, a šta nije o mjestima zaraze korona-virusom.

Gdje se ljudi zaraze u Njemačkoj?

Do većine aktuelnih infekcija u Njemačkoj došlo je na privatnim druženjima. Prema navodima Instituta Robert Koh (RKI) od 27. oktobra, privatna domaćinstva najčešća su mjesta zaraze. Takođe, veliko i trenutno rastuće područje infekcija čine starački domovi, a zatim radna mjesta. Stopa zaraze mnogo je manja u području povezanom sa slobodnim vremenom, a upravo je to sada snažno pogođeno lokdaunom.

Broj infekcija u oblasti medicine, recimo u bolnicama, ambulantama ili ordinacijama, relativno je mali, ali i taj broj u posljednje vrijeme znatno raste. Slično je sa školama, vrtićima ili izbjegličkim domovima. Restorani, hoteli i pansioni imaju veoma mali udio u zarazama u Njemačkoj, a istovremeno su novim mjerama najteže pogođeni.

Čini se da je rizik od zaraze u javnom prevozu još manji. Ali, to bi moglo da bude i zbog naglog pada broja putnika u autobusima i vozovima. Veliki dio infekcije takođe se događa na mjestima koja RKI ne definiše detaljnije i sažima pod rubriku „ostalo“.

Da li su mjesta zaraze ista kao u prvom talasu korone?

Ne, postoje značajne razlike: u jeku prvog talasa pandemije kovidom 19 u Njemačkoj, starački domovi i domovi za njegu nemoćnih bili su veći izvor zaraze od privatnih domaćinstava. I medicinski sektor – posebno bolnice – kao i izbjeglički domovi bili su mnogo češća mjesta zaraze nego što je to slučaj sada.

Škole i vrtići u proljeće nisu igrali gotovo nikakvu ulogu u pandemiji. To je i logično, s obzirom na to da su, za razliku od sadašnjeg ‘lokdauna lajt’, tada bili zatvoreni. Radno mjesto je u proljeće igralo slabiju ulogu, a sada je odgovorno za znatno više slučajeva. Nagli porast zaraza na radnom mjestu u junu uglavnom je posljedica izbijanja epidemija u klanicama i pogonima sa sezonskim radnicima.

Način zaraze u Njemačkoj se dakle promijenio u poređenju s prvim talasom pandemije. To djelimično može da se objasni mjerama koje su preduzete, ali svi faktori koji su na to uticali moći će da se identifikuju tek kada bude dostupno više podataka o trenutnom porastu broja infekcija u Njemačkoj.

Škole i vrtići ostaju otvoreni. Da li je to opravdano?

Vlade Njemačke i Francuske odlučile su da škole i vrtiće drže otvorenim, uprkos opsežnim ograničenjima u javnom životu. To se, između ostalog, pravda činjenicoma da je obrazovanje posebno važno za društvo.

Ako se pogledaju samo čiste brojke, čini se da je odluka razumna. Čak i ako škole i vrtići igraju određenu ulogu u procesu zaraze, to je ipak relativno malo. Prema podacima RKI, u samo nekoliko slučajeva zabilježena su izbijanja epidemije u obrazovnim ustanovama.

Slično je i u drugim zemljama: u Irskoj su škole odgovorne za izbijanje koronavirusa u nešto manje od sedam odsto slučajeva, u Španiji je to šest procenata. To je tako djelimično i zbog činjenice da su mladi manje pogođeni virusom nego stariji ljudi: udio ljudi do 18 godina među zaraženima u Evropi u avgustu bio je manji od pet odsto.

Koliko su ti podaci mjerodavni?

Nažalost, podaci RKI u ovom trenutku prilično su nepotpuni. Statistika berlinskog instituta bilježi samo takozvane ‘događaje izbijanja bolesti’, to znači zabilježene slučajeve s dvije ili više međusobno povezanih infekcija. I RKI priznaje: „Otprilike samo četvrtina od ukupno prijavljenih slučajeva kovida 19 spada u tu kategoriju.“

Na pitanje DW o preostalih 75 odsto koronskih infekcija u Njemačkoj, RKI priznaje: „Zapravo nemamo više podataka.“ Ni Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) nije na zahtjev DW bio u stanju da pruži bilo kakve podatke o mjestima zaraze.

To znači da tri četvrtine zaraza u Njemačkoj nisu zabilježene, s obzirom na mjesto izbijanja. S jedne strane, to je tako zbog složenosti pouzdanog utvrđivanja na kom mjestu je došlo do infekcije, jer neki ljudi ostaju bez simptoma nekoliko dana prije nego što se oni ipak pojave. Traganje za izvorom tada je gotovo nemoguće.

S druge strane, nepostojanje pouzdanih i potpunih informacija otežava precizan odgovor na pandemiju – i to ne samo u Njemačkoj.

Ali, podaci iz drugih zemalja pokazuju slične trendove kakve je do sada zabilježio i Institut Robert Koh. Studije u Južnoj Koreji takođe uočavaju privatna domaćinstva kao središte procesa zaraze, gdje je „šest puta veća vjerovatnoća da osoba bude zaražena nego drugim bliskim kontaktima“. A jedna kineska studija udio privatnih domaćinstava u širenju infekcije procjenjuje na čak 69 odsto.

Izvor: DW

5 Comments
Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Free Media d.o.o.
FREE RADIO PRIJEDOR

Žarka Zgonjanina 15
79 101 Prijedor

Tel: 052/233-303
Tel/fax: 052/240-101

E-mail: freeradio.prijedor@gmail.com

Informacije koje se pružaju na ovom web sajtu nisu službene informacije vlade SAD-a, i ne predstavljaju stavove američke Agencije za međunarodni razvoj ili američke vlade.

Informacije koje se pružaju na ovom web sajtu nisu službene informacije vlade SAD-a,

i ne predstavljaju stavove američke Agencije za međunarodni razvoj ili američke vlade.

Copyright 2017