Udruženje građana „DON” iz Prijedora sprovodi projekat „Akademija političke odgovornosti“, gdje su učešće uzeli mladi ljudi iz devet političkih partija sa područja Prijedora.
Polaznici Škole novinarstva Free radija su prisustvovali na jednoj od radionica, te su iskoristili priliku da razgovaraju sa ovim mladim ljudima i saznaju koliko su mladi uključeni u politički život, zašto mladi treba da se bave politikom, te koliko se njihov glas u politici zaista čuje.
Slobodanka Radić ispred SDS-a istakla je da se mladi trebaju baviti politikom, jer smo oni budućnost ove zemlje i oni su ti koji treba da kreiraju i formiraju zajednicu, koja je podobna za sve nas i u kojoj će sebi obezbjediti egzistencijalne uslove i budućnost za sebe i svoje potomstvo.
Ognjen Vukojević, mladi predstavnik SNSD-a smatra da mladi učešćem u političkom životu mogu poboljšavati svoj položaj u društvu, te na taj način snose odgovornost za sve postupke koje se donose i sprovode u politici, odnosno važno je da se politika ne svodi samo na donošenje odluka nekolicine ljudi koji su tu godinama, već da se pruži prostor i mladim ljudima da se uključe u sam proces politike, koji nije samo gruba politika, već proces koji diktira njihove živote i živote drugih ljudi u našoj zajednici.
“Koliko se glas mladih u političkim partijama čuje zavisi od samih partija i profila ljudi koji su u mladim snagama stranke, ali vjerujem da ima prostora za sve mlade da se pokažu i iskažu svoje mišljenje” smatra Dragan Milanović, mladi SP-a.
Većina mladih Prijedorčana, koje su anketirali polaznici Škole novinarstva Free radija, istakli su da ne vjeruju u politiku i političare, te da ne vjeruju da mladi u političkom životu imaju značajan doprinos. “Mladi ne vjeruju u promjene, a svi mladi moraju biti svjesni činjenice da se promjene ne mogu desiti ako se ne aktiviraju”, prokomentarisao je Milanović.
Slobodanka Radić je istakla da je naišlo pasivno doba mladih, gdje oni biraju da idu linijem manjeg otpora, a to je da idu u inostranstvo, da bi imali bolje uslove za život, ili se priključuju vladajućima, rade šta im se kaže, da bi dobili posao i obezbjedili svoju egzistenciju.”Mladi nisu svjesni svoje snage i jačine. Ako se udružimo možemo puno toga promijeniti. Krenimo od jedne ideje i zajednički se borimo za njenu realizaciju”, poručila je ona.
Istog je mišljenja i Radovan Đaković, predstavnik DNS-a, koji je istakao da su mladi najjača snaga i da je svaki glas bitan.
Bojana Sučević, član SNSD i učesnica projekta „Akademija političke odgovornosti“ poručila je mladim ljudima da se uključe u političku partiju koju oni žele, a razlozi su brojni. Jedan od njih je društveni aktivizam, stvaranje novih kontakata i poznanstava, ali treba da znaju i da ništa ne dolazi preko noći i da njihove određene ideje, sugestije i mišljenja su dobro došla u svakoj političkoj partiji, a za ostvarivanje istih potrebno je vrijeme.
Tanja Zec, član Ujedinjene Srpske stava je da mladi trebaju da učestvuju u političkom životu, te da zajedničkim jezikom i zajedničkim idealima i ciljevima stvorimo što ljepše mjesto za življenje i našu budućnost.
“S druge strane, ako mladi ne žele da se politički opredijele, neka za početak izađu na izbore da se čuje njihov glas”, poručila je Slobodanka Radić.
Tvoj glas je bitan!
Kampanju“Tvoj glas je bitan” pokrenuo je student Pravnog fakulteta iz Banja Luke Nermin Topovčić. Nekoliko stotina mladih ljudi uključeno je u ovu kampanju ,a sama ideja o kampanji proširila se i na Srbiju i Crnu Goru.
Kampanja #TvojGlasJeBitan podrazumjeva svojevrsnu reakciju na rezultate izbora iz 2018.godine, pokrenuta 5. januara 2020. godine od strane mladih ljudi. Iako je te godine izlaznost mladih bila jako blizu evropskom prosjeku, učesnici kampanje smatraju da našoj državi treba mnogo više od prosjeka.
Kampanja je usmjerena na pozitivnu retoriku, te moderne načine komunikacije i marketinga, a s ciljem povećanja izlaznosti na narednim izborima, uz fokus na mlade ljude. Prema analizi CIK-ovog dokumenta izlaznost mladih je bila oko 49%, dok je procenat izabranih mladih predstavnika svega 5%. To je resurs u koji želimo uložiti energiju.
Predvodnici kampanje vjeruju da će se ista veoma ticati mladih, iz razloga što će svojim terenskim, online i medijskim aktivnostima nastojati zainteresovati mlade za razvoj političke kulture i građanskih vrlina. Razvojem istih naše društvo bi znatno ojačalo. Kampanja istovremeno za cilj ima popularizaciju bavljenja politikom kod mladih, te želju da se prati rad mladih političara u nadi povećanja gore pomenutog broja od 5% mladih na pozicijama odlučivanja.
